Srećom na izbore 10. srpnja izlaze građani Splita, a ne Gordan Jandroković

Od prvog kruga izbora do danas u javnosti se raspravlja o rezultatima splitskih izbora. Sve više analitičara i novinara tim rezultatima pristupa sve pažljivije i dublje, što je ispravno i korektno. No, uvijek postoje oni koji iz neznanja ili namjerno izvrću i ono što se izvrnuti ne može, uporno ponavljajući ni na čemu utemeljene tvrdnje o nekakvom slabom legitimitetu našeg rezultata, o tome da su i nas birači kaznili, što, naravno, nema veze sa realnosti. U tim krivim interpretacijama prednjači nestranački kandidat HDZ-a. Očekujem da će to nastaviti ponavljati u intervjuima i na sučeljavanjima, pa stavljam pred javnost statistički elementarno obrađene rezultate koje smo na brzinu obradili u našem timu kako bi i naša akademska zajednica i stručna javnost, a onda i cjelokupna javnost, znala što kažu jednostavne, točne i neumoljive brojke.

U pet posljednjih izbornih ciklusa, od 2009. do danas, od kad se izbori odvijaju po sadašnjem modelu, usprkos neusporedivo najmanjoj izlaznosti lista Centra je ove godine postigla najbolji rezultat ostvarenog postotka glasova u odnosu na sve upisane birače. Dakle, ukupni legitimitet, ukupna potpora u pet prošlih izbornih ciklusa, najveća je u našem ovogodišnjem rezultatu. Tako kažu brojke.

Kad je riječ o glasovima za kandidata, samo je Željko Kerum 2009. imao bolji rezultat, nego ja ove godine u odnosu na broj birača, ali opet sam ja nedostižan po postotku osvojenom od onih koji su na izbore izašli. Tako kažu brojke.

Još je zanimljivije usporediti prošlogodišnje i ovogodišnje izbore pa vidjeti koja lista i kandidat nisu odgovorni za malu izlaznost, a tko jest.

Samo je lista Centra u golemom plusu od čak 50% više glasova, a ja kao kandidat za gotovo 30% više glasova nego na prošlim izborima.

HDZ-ova lista u padu je za gotovo 30%, a kandidat za više od 20%. Sve druge liste i kandidati još su lošiji i od tako lošeg HDZ-a. Najlošiji od svih lista i kandidata je Kerum koji je podbacio za čak 60% u odnosu na prošlu godinu.

Pet izbornih ciklusa i brojke koje ne lažu

Evo najprije tablica izbornih rezultata lista za Gradsko vijeće za pet izbornih ciklusa, od 2009. do 2022. godine. Rangirat ćemo sve liste prema tri kriterija: broju glasova, postotku od ukupnog broja upisanih birača i postotku glasova birača koji su izašli na izbore.

REDOSLIJED LISTA PREMA BROJU GLASOVA

REDOSLIJED LISTA PREMA POSTOTKU OD UKUPNOG BROJA BIRAČA – UKUPNI LEGITIMITET

REDOSLIJED LISTA PREMA POSTOTKU OD BROJA GLASOVA – IZBORNI LEGITIMITET

Prema broju glasova na prvom je mjestu lista Željka Keruma iz 2009. godine, dok lista Centra s ovogodišnjih izbora ima 1.001 glas manje. No, taj manji broj ne samo da je ostvaren na izlaznosti manjoj za trećinu glasova, nego je i broj birača 2009. bio za 14.160 osoba veći. To nam pokazuje postotak dobivenih glasova u odnosu na ukupan broj birača, pa lista Centra prema tom parametru vodi s 13,22% u odnosu na Kerumovu listu s 12,68%. Ispod njih su HDZ-ova i SDP-ova lista iz 2017., odnosno 2013. godine. No te su liste koalicijske, pa je jasno da je udjel HDZ-a i SDP-a za nekoliko postotaka manji od brojki u tablicama. On je zapravo blizak postotku liste Centra s prošlogodišnjih izbora. Pri tome je lista Centra bila druga (iznad je bila lista HDZ-a s nešto većim rezultatom, ali ta lista nije formirala većinu, pa je nemamo u tablici).

Kad analitički hladno promatramo broj glasova pobjedničkih lista od 2009. do 2022. godine, usprkos neusporedivo najmanjoj izlaznosti na ovogodišnje izbore, pobjednička lista Centra ne samo da nema manji legitimitet, što se nameće u javnosti, nego ima najveći. A parira joj samo lista Željka Keruma iz 2009. godine. Jesu li izbori bili opravdani da lista Centra koja je formirala većinu 2021. godine, pojača svoj legitimitet? Birači su rekli da u apsolutnom broju dobivenih glasova, u relativnoj pobjedi nadomak apsolutne i u potvrdi da birači ne samo da nisu kaznili Centar zbog izbora, nego da su ga obilato nagradili. To kažu brojke.

Na čemu se može temeljiti teza da su birači kaznili onoga kome su dali 5.061 glas više negoli prvi put?

A sad iste odnose možemo pogledati i na rezultatima prvog kruga izbora za gradonačelnika.

REDOSLIJED KANDIDATA PREMA BROJU GLASOVA

REDOSLIJED KANDIDATA PREMA POSTOTKU OD UKUPNOG BROJA BIRAČA – UKUPNI LEGITIMITET

REDOSLIJED KANDIDATA PREMA POSTOTKU OD BROJA GLASOVA – IZBORNI LEGITIMITET 1. KRUGA

Prema broju i udjelu glasova u ukupnom broju birača u pet posljednjih izbornih ciklusa najbolji je rezultat ostvario Željko Kerum 2009. godine. Naravno i tu vrijedi podatak da je tada bilo onih oko 14.000 birača više, a da je izlaznost bila za trećinu veća. Zato se rezultat kandidata Ive Baldasara i Andre Krstulovića Opare treba dodatno promatrati pod tim povećalom. Uz moj rezultat iz prošle godine, ta dva rezultata su daleko ispod mojeg ovogodišnjeg i Kerumovog rezultata iz 2009. godine. Naravno, izbore odlučuju oni birači koji su na njih izašli, pa se prema tom jedinom legalnom parametru, moj ovogodišnji rezultat opat izdvaja kao najbolji. I jedini koji se gotovo približio pobjedi u prvom krugu (treća tablica). I opet kao i u slučaju lista, birači su povećanim brojem glasova za 5.061 glas (22.561 u odnosu na 15.500) jasno dali do znanja da ne samo da ne kažnjavaju mene za izvanredne izbore, nego da me obilato nagrađuju. To kažu brojke.

Brojke kažu da su za malu izlaznost krivi – gubitnici

A sad ćemo to još detaljnije pogledati na usporednim rezultatima svih lista i kandidata s prošlih i ovogodišnjih izbora. Krenimo opet prvo s listama.

REDOSLIJED LISTA PREMA OSTVARENOJ RAZLICI IZMEĐU REZULTATA U 2021. I 2022. GODINI

Izborne liste za Gradsko vijeće nisu potpuno iste za 2021. i 2022. godinu, ali se mogu pratiti ta spajanja i razdvajanja na obje strane tablice. Onaj tko želi može se baviti i računanjem samo pojedinačnih stranaka (recimo HDZ-a te zasebno Možemo i Pametno za Split i Dalmaciju), ali ni u takvom trančiranju nema nikakvih bitnih promjena u zaključcima, pa su pred nama relativno pregledne jednostavne tablice. Na brojke bitno ne utječe ni situacija da je 2022. Domovinski pokret okupio nešto manje stranaka, nego li su to učinile tri zasebne liste iz 2021., jer se stranke koje nisu nosile te liste mogu promatrati kao statistički irelevantne. Liste koje nisu sudjelovale u oba ciklusa, nego samo 2021. godine (na primjer NL T. Mamića i B. Ramljak) nismo navodili, jer je logično da se nema s čime usporediti u 2022. godini.

Što kaže usporedna tablica rezultata svih lista koje su prisutne u oba izborna ciklusa? Koliko je lista ostvarilo bolji rezultat u odnosu na vlastiti iz prošle godine? Jedna. Samo jedna lista. Lista Centra. Rezultat Centra je povećan za više od 50% glasova iz 2021. godine. To je zapravo “referendumski skok”. On se kao takav još više može tumačiti činjenicom da sve druge stranke ne samo da nisu zadržale svoj sličan broj glasova, nego su jednako tako dramatično pale. Uključujući HDZ.

HDZ je u odnosu na vlastiti rezultat izgubio gotovo 30% glasova. To HDZ nikada nigdje nije doživio u ovih 30-ak godina. Most, čiji kandidat nudi mandat na raspolaganje pao je za 40%, ali nije najgori, nego treći na rang listi uspješnosti, odnosno drugi po neuspješnosti. Teza Zorana Đogaša da su birači kaznili Most zbog suradnje s Centrom jednostavno ne stoji, jer zašto je onda Most u obrani prošlogodišnjeg rezultata bolji od svih drugih, osim Centra i HDZ-a? Domovinski pokret se u nekim paušalnim analizama uzima kao primjer rasta u odnosu na 2021., ali se previđa da je i on ostvario slabiji rezultat u odnosu na vlastitu prošlogodišnju listu, ali da su mu ove godine u pomoć došle još dvije liste, pa je taj zajednički ovogodišnji rezultat još lošiji nego Mostov. Možemo i Pametno za Split i Dalmaciju su se i razdvojili i onda još dodatno raspolovili u odnosu na svoj zajednički prošlogodišnji rezultat. SDP-ov se rezultat također prepolovio, čak i kad mu se doda Franićev eventualni griz u odnosu na svoje vlastite birače unutar SDP-ova korpusa. A tko se hvali da je dobro prošao i ostao “treća opcija”? Kerumov HGS. E oni su zapravo potučeni do nogu. Pjevanje Cocine pjesme kao znak dobrog smjera nakon presice povodom “seks skandala” nije Kerumu označilo let u visine, nego strmoglavi pad na dno. Tako kažu brojke.

Jedan dobitnik, a svi drugi gubitnici

Na kraju pogledajmo i tablicu s usporedbom rezultata kandidata u ova dva prošla izborna ciklusa. Ponovo vrijedi napomena da smo logično kombinirali stranke i kandidate koji su mijenjali oblike izlaska na izbore.

REDOSLIJED KANDIDATA PREMA OSTVARENOJ RAZLICI IZMEĐU REZULTATA U 2021. I 2022. GODINI

Tablica, pa tako i poruka birača kandidatima ista je kao i poruka birača listama. Samo je jedan kandidat nagrađen što je usred ljetne fjake Split izlazio na izbore s trideset posto boljim rezultatom od prošlogodišnjeg. HDZ-ov kandidat predvodi negativni dio tablice s više od dvadeset posto slabijim rezultatom u odnosu na Vicu Mihanovića. Brojke kažu da je HDZ uspio pronaći kandidata koji čak i samo HDZ-ovo biračko tijelo spušta za dvadesetak posto, bez ijednog dodatnog postotka iz neke druge košare. I onda ih je taj kandidat još i svrstao u nenormalne, jer su na plažama ostali samo oni pitomi i normalni HDZ-ovci, njih oko 3-4.000.

Josip Markotić je, kao i lista Mosta, zapravo ostvario solidan rezultat u ovakvim okolnostima, a u javnosti se zbog ponuđenog mandata doima da je postigao jedan od najgorih rezultata. Brojke to ne potvrđuju. Postigao je jedan od uvjetno rečeno boljih rezultata. Posebno ako se uzme u obzir i to da HDZ-ov nestranački kandidat tvrdi da je postigao jedan od najboljih rezultata u usporedbi s prethodnim svih HDZ-ovih kandidatima, ravan Oparinom. Ako je tako, a za njim Markotić tek malo zaostaje u usporedbi sa svojim prethodnicima, onda je Markotić uspješno odradio posao. Problem je samo što je Markotić realan i prizanje poraz, a Đogaš samo manipularot, pa eto – priznaje samo svoju pobjedu i pobjedu HDZ-a što ga je kandidirao.

Markotić, Matijević, pa čak i sam Kerum, korektno su komentirali rezultate izbora, a zanimljivo je da su neki kandidati i neki predstavnici lista koje su prošle znatno lošije negoli prošle godine, lagani na “obaraču” kad treba prigovoriti “slabom legitimitetu” našeg rezultata. Zaista je smješno kad oni koji su ostvarili katastrofalo lošije rezultate u odnosu na vlastite prošlogodišnje brojke, omalovažavaju naše enormno povećane rezultate. Ali takvima više ne pomažu ni brojke, ni statistika, ni ikakva egzaktnost.

Na kraju, i prema ovoj tablici najlošije u odnosu na sebe samoga stoji Željko Kerum. On je sebe devalvirao za nevjerojatnih šezdesetak posto.

Tako kažu brojke. A vi možete vjerovati svojim očima i brojkama. Ili HDZ-u. Oni na svijet uvijek gledaju drugim očima. Očima koje ih uporno vode prema logici da uzimaju ono što im ne pripada. Recimo, javno dobro. Pa što ne bi “jamili” i rezultate izbora? Kao i, recimo, predizbornu šutnju. Andrej Plenković i Gordan Jandroković im dolaze reći kako da u Splitu uzmu sve što im pripada jer su najveća stranka. I najzaslužnija. Za sve. Izborni rezultati nisu bitni onakvi kakvi su “na papiru”, nego onakvi kakve oni proglase. Građani i birači Splita su ionako nenormalni, pa im se može osporavati i biračka volja i legitimitet i brojke.

Srećom na izbore 10. srpnja izlaze građani i birači grada Splita, a ne Gordan Jandroković.